REHABILITACIJA/EDUKACIJA

ENGLISH
O autoru
Posjete:
 

magistarski projekti

---------------------------------------------------------------

ZNANOST JE DOBILA NOVOG MAGISTRA

05.10.2016.

Koleginica mr.sc. Sanela Čajlaković Kurtalić, dipl. surdoaudiolog, 05.10.2016. je odbranila svoj magistarski rad pod naslovom: "Povezanost intenziteta buke gradskih naselja sa frekvencijom i slušnim statusom korisnika slušnih pomagala".

13.07.2016.

Kolega mr.sc. Marinko Tomić, dipl. surdoaudiolog, 11.07.2016. je odbranio svoj magistarski rad pod naslovom: "Kvalitativne karakteristike upotrebne valjanosti slušnih aparata kod nagluhih osoba u Brčko distriktu", te na taj način dao doprinos u razvoju rehabilitacijske audiologije u BiH.

21.10.2013.

Koleginica mr.sc. Romana Halilović, dipl. surdoaudiolog, 18.10.2013. je odbranila svoj magistarski rad pod naslovom: "Strukturalne inverzije u elektronskoj komunikaciji gluhe djece", te na taj način dala doprinos u izučavanju pisanog oblika komunikacije ove populacije u Bosni i Hercegovini.

 

 

22.10.2012.

Kolega mr.sc. Adi Đug, dipl. surdoaudiolog, 22.10.2012. je odbranio svoj magistarski rad pod naslovom: "Kognitivna spaciocepcija gluhe djece", te na taj način dao doprinos u izučavanju psihologije gluhoće u Bosni i Hercegovini.

 

29.09.2012.

Kolega mr.sc. Nedim Muftić, dipl. surdoaudiolog, 29.09.2012. je odbranio svoj magistarski rad pod naslovom: "Komparativna analiza pisanog oblika izražavanja djece sa govorno-jezičkim smetnjama i slušno oštećene djece", te na taj način dao doprinos u izučavanju edukacijske audiologije u Bosni i Hercegovini

 

 

27.08.2011.

(fotografski aparat je mjerio neko svoje vrijeme)

Koleginica mr.sc. Admira Beha, dipl. surdoaudiolog, 23.08.2011. je odbranila svoj magistarski rad pod naslovom: "Profesionalna orjentacija gluhih u Bosni i Hercegovini".

Kao mentor koleginici za izradu magistarskog rada, navodim posjetiteljima stranice, strukturu rada i znanstveni doprinos obrađene teme.

Predmet ovod istraživanja su determinante profesionalne orjentacije u sistemu profesionalne rehabilitacije, koja je zakonski utemeljena prema svim međunarodnim dokumentima o pravima invalidnih osoba, a koja u Bosni i Hercegovini nije adekvatno provođena, zbog kadrovskih, materijalnih i drugih smetajućih instanci, kao bitnih elemenata u rješavanju društvenog problema i problema gluhe populacije. Cilj istraživanja je utvrđivanje zakonomjernosti profesionalne orjentacije gluhih u Bosni i Hercegovini, putem istraživanja evaluacijskih karakteristika ove djelatnosti u edukativnim institucijama, te utvrđivanja adekvatnosti izbora zanimanja u odnosu na profesionalnu informiranost i mogućnost obavljanja odabrane djelatnosti. U ovom radu korištene su metode deskriptivne analize, komparativne analize, korelacijske analize, te multivarijantne metode  varijanse i diskriminacijske analize. Istraživanje je obuhvatilo prostor Republike Srpske i svih kantona u FBiH, a dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na ne adekvatnost izbora zanimanja u sistemu profesionalne rehabilitacije i društvene kompetencije gluhih. Rezultati istraživanja pokazuju postojanost povezanosti uticaja profesionalnog informiranja i profesionalne orjentacije na radnu i društvenu kompetentnost gluhe populacije. Ovo istraživanje može pružiti doprinos u rasvjetljavanju značajnog društvenog problema, koji opterećuje društvenu zajednicu sa velikim količinama novca, jer kroz znanstvene činjenice daje najbitnije smjernice u rješavanju socijalnih problema ove populacije.

 

 

 

 

 

 

 

 

20.11.2009.

METODA=PUT

Postoji mnogo puteva u životu svakog čovjeka. Putevi mogu biti pravi i krivi. Razuman čovjek je u potrazi za pravim putem, a mnogi idu krivim ili se prepuste stihiji i nemaju nikakav odnos prema putu kojim idu.

Danas je mr.sc. Senad Mehmedinović odbranio svoj magistarski rad „Procjena motorike i motoričkih vještina kod gluhe djece“, pred komisijom u sastavu: dr.sc. Miroslav Prstačić, redovan profesor za užu naučnu oblast „Motorički poremećaji i hronične bolesti“, predsjednik; dr.sc. Husnija Hasanbegovicć, mentor i dr.sc. Edina Šarić, docent za užu naučnu oblast „Motorički poremećaji i hronične bolesti“, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Univerziteta u Tuzli, član, te odabrao put cjeloživotnog učenja.

Senad je bio dobar učenik, poštovao je svoje učitelje, a kao mentor kolegi za izradu magistarskog rada, dajem čitaocu na uvid metode i rezultate njegovog rada.

Ovim istraživanjem obuhvaćen je uzorak od 98 ispitanika gluhe i čujuce populacije djece. Prvi subuzorak činila su gluha djeca osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, koji su obuhvaćeni edukacijsko-rehabilitacijskim tretmanom u Centru za vaspitanje, obrazovanje i rehabilitaciju slušno oštećene djece u Tuzli (N=29). Drugi subuzorak je formiran od čujuće djece osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, odabran metodom slučajnog izbora (N=69). U svrhu istraživanja konstruisan je mjerni instrument pod nazivom „Test za procjenu antropoloških karakteristika (pokretljivosti ekstremiteta), motoričkih sposobnosti i vještina“. Test se sastoji iz 3 subtesta. Prvi subtest „Procjena motoričkih vještina“, sastoji se iz slijedećih varijabli: manipulacija predmetom, manipulacija loptom nedominantnom rukom, manipulacija loptom dominantnom rukom i sa obje ruke, specifična manipulacija loptom nedominantnom rukom i preciznost kotrljanjem. Drugi subtest „Procjena motoričkih sposobnosti (EURO FIT)“, sastoji se iz procjena: brzina i okretnost, eksplozivna snaga, funkcionalna snaga (statička izdržljivost mišica ruku i ramena), fleksibilnost donjih ekstremiteta i opća ravnoteža. Treći subtest „Procjena složenih motoričkih sposobnosti i vještina“, sastoji se iz procjene situacionih motoričkih sposobnosti (brzina, okretnost, ravnoteža, agilnost, koordinacija i preciznost). Za istraživanje je korišten sistem od 14 varijabli koje su sačinjavale jedinstven mjerni prostor procjene motoričkih sposobnosti i vještina. Podaci istraživanja obrađeni su metodom parametrijske i neparametrijske statistike. Za statističku obradu podataka korišten je računarski statisticki program SPSS for WINDOWS. Korištena je deskriptivna analiza na sistemu primjenjenih varijabli, izračunate su mjere centralne tendencije, mjere disperzije, te je izvršeno tabelarno i grafičko obrađivanje podataka koje je omogućilo globalni uvid u preliminarne rezultate istraživanja. Za ostvarivanje cilja istraživanja i potvrđivanja postavljenih hipoteza, korištena je kvalitativna analiza uz primjenu multivarijatnih metoda, kvantitavno obrađenih, na način da se na osnovu izoliranih koeficijenata kvalitativno izvršila znanstvena elaboracija. Za utvrdivanje problema istraživanja izmedu primjenjenih subuzoraka ispitanika korištena je diskriminacijska analiza, multifaktorska i multivarijantna analiza varijanse.

Uvidom u ostvarene rezultate istraživanja može se konstatovati da su ispitanici eksperimentalne skupine pokazali značajnu prednost u odnosu na kontrolnu skupinu kada su u pitanju varijable koje determinišu rezultate motoričkih sposobnosti i vještina za koje je bilo potrebno aktivirati i donje i gornje ekstremitete. Eksperimentalna grupa ispitanika je bila bolja na koordinaciji pokreta, koji uključuju gornje i donje ekstremitete, a to su testovi koji su zahtijevali veći stupanj ravnoteže i situacione motoričke vještine. U ostalim varijablama, kontrolna grupa je pokazala bolje rezultate, a posebno na testovima za koje je bilo potrebno angažovanje donjih ili gornjih ekstremiteta.

 

 

 

Pregled magistarskog rada “POVEZANOST EDUKACIJSKOG I DRUŠTVENOG STATUSA OSOBA SA OŠTEĆENIM SLUHOM NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE”

20.02.2009.

Mr.sc. Sadik Ahmetović, dipl. defektolog-surdoaudiolog, magistrirao je 20.2.2009. na temu:

“POVEZANOST EDUKACIJSKOG I DRUŠTVENOG STATUSA OSOBA SA OŠTEĆENIM SLUHOM NA PODRUČJU BOSNE I HERCEGOVINE”

Kao mentor kolegi na izradi ovog rada, navodim osnovne elemente znanstvenog doprinosa u razvoju surdoaudiologije na području Bosne i Hercegovine.

Magistarski rad je napisan na 117 stranica. Podijeljen je na 11 poglavlja: Uvod, Problem i predmet istraživanja, Cilj istraživanja, Hipoteze, Metode rada, Rezultati i diskusija, Verifikacija hipoteza, Zaključci, Sažetak (na bosanskom i engleskom jeziku), Literatura i Prilog. Rad ima 39 tabela i 3 grafikona. Uvod je napisan na 54 stranice, u kojem se objašnjava odnos društva prema osobama sa oštećenjem sluha, aktualiziraju se opće odrednice edukativnog statusa, obrazlažući modele i oblike edukacije, razvoj komunikacije i kognitivnih sposonosti, te procjenu znanja i sposobnosti, kao i surdopedagošku i surdopsihološku evaluaciju. Poseban značaj, se pridaje profesionalnoj rehabilitaciji, profesionalnoj orjentaciji, profesionalnom prosvjećivanju, te profesionalnom osposobljavanju, kao pretpostavkama uspješnog edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenim sluhom. Društveni status osoba sa oštećenim sluhom, objašnjava se kroz opće odrednice koje su vezane za zapošljavanje i društvenu integraciju. Prikazana su i poznata istraživanja koja su vezana za edukacijski i društveni status osoba sa oštećenjem sluha, iz kojih su crpljeni motivi za obrazloženje problema istraživanja, koji je u ovom radu vješto elaboriran i interpletiran. Cilj istraživanja je podređen utvrđivanju povezanosti edukacijskog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, te otkrivanju uzročno posljedičnim odnosima te povezanosti. Radi ostvarenja ovog cilja, postavljeni su parcijalni ciljevi, koji se odnose na: utvrđivanje osnovnih obilježja uzorka ispitanika sa oštećenjem sluha; utvrđivanje povezanosti osnovnih obilježja ispitanika sa oštećenjem sluha u odnosu na određene determinante njihovog edukacijskog i društvenog statusa; utvrđivanje povezanosti determinanti edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, društvene okoline i zakonodavaca, koji velikim dijelom učestvuju u ostvarivanju edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha; utvrđivanje razlika izmedu subjektivnih i objektivnih pretpostavki ispitanika sa oštećenjem sluha i okruženja koje participira u ostvarivanju edukacijskog i društvenog statusa; te utvrćivanje latentnih determinanti koje u najvedoj mjeri determinišu edukacijski i društveni status. U skladu sa postavljenim ciljem u radu je postavljeno 5 hipoteza. Metode rada su prikazane kroz upotrebu deskriptivne, diskriminacijske, multikorelacijske analize uz primjenu regresijskog modela i faktorske analize. Primjenjene metode su detaljano opisane, a korištene su radi uvida u određene činjenice koje se ogledaju u prosudbama ispitanika prema povezanosti edukacijskog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, te su primjerene za ostvarenje postavljenog cilja istraživanja. Istraživanje je rađeno na uzorku od N=243 ispitanika. Da bi se ostvario cilj istraživanja uzorak je podijeljen na tri subuzorka iapitanika: Prvi subuzorak, činili su ispitanici sa oštećenjem sluha (n=122); drugi subuzorak, činili su čujući ispitanici (n=63) i treći subuzorak, činili su zakonodavci (prestavnici zakonodavne vlasti na entitetskim i državnom nivou u Bosni i Hercegovini). U uzorak ispitanika ušli su ispitanici izabrani metodom slučajnog izbora, a razlog ovakvog struktuiranja uzorka je što u edukativnom i društvenom statusu participiraju, ne samo osobe sa oštećenjem sluha već i društveno okruženje, kao i zakonske preddispozicije.

Rezultati istraživanja su prikazani kroz 39 tabela i 3 grafikona, od kojih je 16 tabela deskriptivne analize prikazane kroz: frekvencijsku analiza strukture primjenjenog subuzorka osoba sa oštećenjem sluha, frekvencijsku analiza primjenjenih varijabli procjene edukativnog i društvenog statusa od strane osoba sa oštećenjem sluha, frekvencijsku analizu primjenjenih varijabli procjene edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha od strane čujućih ispitanika i frekvencijsku analizu primjenjenih varijabli procjene edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha od strane zakonodavaca, zastupnika u parlamentima entiteta Federacije Bosne i Hercegovine, Republike Srpske i države Bosne i Hercegovine. Ostale tabele, opisuju rezultate multivarijatnih analiza u definiranju determinanti koje povezuju edukacijski i društveni status osoba sa oštećenim sluhom, njihovih razlika unutar tri subuzorka ispitanika, te latentnog prostora mjerenja, koji objašnjava kauzalne odnose tih povezanosti. Rezultati istraživanja su pokazali da postoji povezanost edukacijskog i društvenog statusa. Kvantitativno i kvalitativno su prikazani rezultati te povezanosti, otkrivene su najveće korelacije postavljenih determinati ova dva statusa, te se otkrila najznačajnija veza koja se očituje na varijablama komunikacijskog reda, profesionalnog usmjerenja i osposobljavanja sa varijablama društvene prihvaćenosti i društvenog položaja. Diskusija je napisana u odnosu na prikazane rezultate koji su kvantitativno i kvalitativno interpretirani, tako da su se jasno izolirale varijable sa najboljim korelacijama i projekcijama, koji su objašnjeni regresijskim modelom multikorelacijske analize i definiranjem faktora na uzorku osoba sa oštećenjem sluha, koji su objašnjeni modelom glavnih osovina, ali i faktori skrivenih povezanosti determinanti edukacijskog i društvenog statusa na ukupnom uzorku ispitanika pod komponentnim modelom, tako da je izdvojeno 4 značajna faktora u koje su ušle varijable koje svojim varijabilitetom najbolje oslikavaju svoju povezanost na 4 izdvojene razine, a koje su imenovane u skladu sa problemom istraživanja i postavljenim ciljevima, te svojom nomotetikom daju jasne smjernice u rješavanju problema ovog istraživanja. Verifikacija hipoteza je izvršena na temelju dobivenih rezultata od koji su dvije djelimično potvrđene, dvije od postavljenih hipoteza su sa sigurnošću potvrđene, a jedna je odbačena kao neosnovana. Zaključci su izvedeni na osnovu dobijenih rezultata i analiza, te korespondiraju sa postavljenim ciljevima. Sažetak je napisan na bosanskom i engleskom jeziku. Literatura je prezentovana sa 62 reference domaćih i stranih autora.

Magistarski rad predstavlja značajan istraživački rad u oblasti Surdoaudiologije. Daje originalan doprinos istraživanju edukacijskog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, te determinantama njihove povezanosti. Multikorelacijskom analizom i faktorskom analizom, jasno su izdvojeni elementi koji definiraju kauzalne odnose povezanosti edukacijskog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, izolirani su problemi koji slabe društveni status ovih osoba, ti problemi se oslikavaju u manjkavostima sistemskog pristupa edukaciji i profesionalnoj rehabilitaciji ovih osoba, a rezultati istraživanja ukazuju da je izoliran problem, te da se taj problem može riješiti adekvatnijom opservacijom i multidisciplinarnim pristupom u edukaciji i pozitivnom zakonskom regulativom. Saznanja dobivena ovim istraživanjem, mogu biti od velike koristi društvenoj zajednici, koja treba da pokrene aktivnosti vezane za poboljšanje edukativnog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha, ali i kao podstrek za dalja znanstvena istraživanja.

 

 

 

 

 

 

ZNANOST JE DOBILA JOŠ JEDNOG MAGISTRA

07.07.2008.

Kolega mr.sci. Edin Mujkanović, dipl. surdoaudiolog, 04.07.2008. odbranio je svoj magistarski rad pod naslovom: "ZNAKOVNI JEZIK U FUNKCIJI PREVAZILAŽENJA SOCIJALNO - KOMUNIKACIJSKIH BARIJERA". Kao mentor kolegi za izradu magistarskog rada, navodim posjetiteljima stranice, strukturu rada i znanstveni doprinos obrađene teme.

Magistarski rad, napisan je na 97 stranica. Podijeljen je na 11 poglavlja: Uvod, Problem istraživanja, Cilj istraživanja, Hipoteze, Metode rada, Rezultati i diskusija, Verifikacija hipoteza, Zaključci, Sažetak (na bosanskom i engleskom jeziku), Literatura i Prilog. Uvod je napisan na 40 stranica. U uvodnom dijelu magistarskog rada, daje se pregled važnijh pojmova i definicija vezanih, općenito za međuljudsku komunikaciju, opisana su i sistematski analizirana sredstva komunikacije, koja su objašnjena kroz verbalnu i neverbalnu komunikaciju i komunikacijski lanac, u kojem leži osnova za definiranje pojma socijalno-komunikacijskih barijera. Kroz posebno podpoglavlje, pridaje se važnost komunikaciji osoba oštećenog sluha, determiniziraju pojmovi: kinezičkog govora i znakovnog jezika, opisuje se važnost znakovnog jezika u edukaciji, te objašnjava njegova funkcija u prevazilaženju socijalno-komunikacijskih barijera, što je i predmet ovog magistarskog rada. Obzirom da se radi o fundamentalnim istraživanjima, navodi se i nekoliko značajnih istraživanja, koja su doprinijela lakšem razumijevanju problema. Cilj istraživanja je definiran na način, da se naučnom analizom utvrdi funkcija znakovnog jezika u prevazilaženju socijalno-komunikacijskih barijera, između osoba oštećenog sluha i čujućih osoba u radnim sredinama i situacijama, gdje osobe oštećenog sluha dolaze u kontakt i interakciju sa čujućim osobama. Cilj istraživanja je realiziran kroz: utvrdivanje komunikacijskih barijera, koje otežavaju socijalnu interakciju izmedu osoba oštećenog sluha i čujućih osoba; ispitivanje stavova ispitanika o znakovnom jeziku, kao sistemu komunikacije, a koji omogućava prevazilaženje socijalno-komunikacijskih barijera; ispitivanje razlika socijalno-komunikacijskih sredina u kojima se odvija interakcija između gluhih i čujućih osoba, i ispitivanje latentnog prostora komunikacijskih barijera, putem faktorske analize. U skladu sa postavljenim ciljem istraživanja, u radu su postavljene dvije hipoteze. Metode rada su prikazane kroz upotrebu deskriptivne, diskriminacijske i faktorske analize. Primjenjene metode su detaljano opisane, a korištene su radi uvida u određene činjenice, koje se ogledaju u stavovima ispitanika prema funkciji znakovnog jezika u prevazilaženju komunikacijskih barijera. Primijenjene metode su bile primjerene za ostvarenje postavljenog cilja istraživanja. Istraživanje je rađeno na uzorku od N=120 ispitanika, različitih profila profesionalne usmjerenosti, koji najčešće dolaze u kontakte sa osobama oštećenog sluha. Da bi se ostvario cilj istraživanja, uzorak je podijeljen na četiri subuzorka iapitanika: subuzorak radnika uslužne trgovinske djelatnosti (n=20), subuzorak ispitanika zdravstvenih radnika (n=30), subuzorak radnika koji su zaposleni u različitim službama: banka, pošta i općina (n=41), i subuzorak ispitanika, zaposlenih u stručnim službama centara za socijalni rad i policije (n=29). Rezultati istraživanja su prikazani kroz 23 tabela i 5 grafikona, od kojih je 5 tabela deskriptivne analize stavova ispitanika, u vezi sa funkcijom znakovnog jezika u prevazilaženju komunikacijskih barijera; 5 tabela, t-odnosa, koji ukazuje na nepostojanost razlika između subuzoraka ispitanika, u odnosu na problem i predmet istraživanja, što ukazuje da ispitanici predstavljaju homogeniziranu skupinu u odnosu na predmet mjerenja; i 12 tabela multivarijatne analize u definiranju latentnog prostora stavova ispitanika, koje su definirale prostor mjerenja, na način, da su se kroz faktore izdvojile varijable koje determiniraju funkciju znakovnog jezika u prevazilaženju komunikacijskih barijera. Rezultati istraživanja su pokazali, da ispitanici nemaju jasno izraženu orjentaciju u svojim procjenama, ali se prema dobijenim rezultatima pridaje važna uloga znakovnog jezika u prevazilaženju socijalno-komunikacijskih barijera, između čujućih i gluhih osoba. Diskusija je napisana u odnosu na prikazane rezultate u tabelama i grafikonima, čiji su koeficijenti kvantitativno i kvalitativno interpretirani. Kroz analizu frekvencija i postotaka, jasno su se izolirali stavovi ispitanika u odnosu na funkciju znakovnog jezika u prevazilaženju socijalno-komunikacijskih barijera, izvršena je faktorska analiza, kojom je izolirano osam faktora, i koji su imenovani na način da definiraju stavove ispitanika u pravcu prevazilaženja komunikacijskih barijera. Verifikacija hipoteza je izvršena na temelju dobivenih rezultata, od kojih je jedna od postavljenih hipoteza potvrđena, a druga odbačena kao neosnovana. Zaključci su izvedeni na osnovu dobijenih rezultata i analiza, te korespondiraju sa postavljenim ciljevima.

Magistarski rad mr.sci. Edina Mujkanovic, dipl. defektologa – surdoaudiologa, daje izvorni doprinos istraživanju stavova čujućih osoba i radnika, različitih profesionalnih usmjerenja, o funkciji znakovnog jezika, u prevazilaženju socijalno-komunikacijskih barijera. Faktorskom analizom, izdvojeni su faktori, koji definiraju problem socijalno - komunikacijskih barijera, a izolirani faktori ukazuju, da se taj problem može riješiti boljim upoznavanjem radnika o znakovnom jeziku. Saznanja dobivena ovim istraživanjem, mogu biti od velike koristi osoblju, koje najčešce dolazi u kontakte sa gluhim osobama, o osnovnim znanjima znakovnog jezika, a u cilju poboljšanja kvalitete života gluhih osoba, kao i općeg odnosa prema gluhoj populaciji.

 

ZNAKOVNI JEZIK U FUNKCIJI PREVAZILAŽENJA SOCIJALNO-KOMUNIKACIJSKIH BARIJERA

 

DOBRO DOŠAO U NESPAVANJE

Surdoaudiologija je dobila još jednog magistra znanosti.

30. 05. 2008. svoj magistarski rad "Teorijske i praktične osnove za formiranje bosanskog znakovnog jezika", odbranio je mr.sc. Esad Mahmutović, dipl.defektolog-surdoaudiolog

 

Znanost uzima čovjeka u cijelosti i nema kraja usvajanju znanja, zbog čega sam kolegi i poželio ovakvu dobrodošlicu. Istina, znanstveni put je najteži put, ali čovjek na ovom putu i ne treba da se štedi, jer važnije je znanje od njega samog, i važnije je ono što će ostati znanstvenim radom slijedećim generacijama, nego spavanje. Uz srdačne čestitke kolegi za uspješnu i briljantnu odbranu magistarskog rada, svojim posjetiteljima stranice, navodim važnost odbranjene teme.

Magistarski rad, Esada Mahmutović, dipl. defektologa – surdoaudiologa, predstavlja značajan istraživački rad u oblasti Surdoaudiologije. Daje originalan doprinos istraživanju stavova i mišljenja stručnjaka o načinima edukacije, kada je u pitanju komunikacija i korištenje znakovnog jezika u edukaciji gluhih osoba, te stavova i mišljenja o formiranju bosanskog znakovnog jezika. Faktorskom analizom, jasno su izdvojeni faktori koji definiraju problem formiranja bosanskog znakovnog jezika, a izolirani faktori ukazuju, da se taj problem može riješiti sistematskim pristupom u edukaciji. Diskriminacijskom analizom je ustanovljeno, da se dva upotrijebljena subuzorka ispitivanih stručnjaka, statistički značajno razlikuju, što ukazuje na činjenicu da stručnjaci koji rade u posebnim školama i na rehabilitaciji imaju pozitivniji odnos prema znakovnom jeziku i formiranju bosanskog znakovnog jezika, nego prosvjetni radnici koji rade u redovnim školama, što je i logično, jer stručnjaci, surdoaudiolozi i logopedi, duže vremena provode sa gluhom djecom, te bolje i uočavaju komunikacijske i edukacijske probleme u radu sa gluhom populacijom. Saznanja dobivena ovim istraživanjem, mogu biti od velike koristi svim revelantnim faktorima, koji treba da pokrenu aktivnosti vezane za formiranje bosanskog znakovnog jezika. Također, ovo istraživanje može poslužiti kao podstrek za dalja znanstvena istraživanja stavova i uopće, odnosa stručnjaka i drugih, prema komunikaciji sa gluhom populacijom, njihove edukacije i integracije.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

22. Mart 2008.

S velikom radošću u srcu obavještavamo posjetioce stranice, da je mr.sc. Naim Salkić, dipl.defektolog – surdoaudiolog, 21.03.2008. uspješno odbranio magistarski rad, te stekao zvanje magistra znanosti. Mr.sc. Naim Salkić je u ovom znanstvenom području, postao treći magistar u Federaciji Bosne i Hercegovine.

Želimo mr.sc. Naimu Salkić dobro zdravlje, te uspješno napredovanje u znanosti i karijeri.

----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naučno-nastavno vijeće, Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, Univerziteta u Tuzli na sjednici održanoj 06.03.2008. dunijelo je Odluku o odobravanju teme za izradu magistarskog rada kandidata Sadika Ahmetović, dipl. defektologa-surdoaudiologa, pod naslovom “Povezanost edukacijskog i društvenog statusa osoba sa oštećenjem sluha na području Bosne i Hercegovine”.

Radi pružanja pomoći kandidatu pri izradi magistarskog rada imenuje se mentor dr.sc. Husnija Hasanbegović

 
----------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Naim Salkić, dipl. defektolog surdoaudiolog, zaposlenik Centra za slušnu i govornu rehabilitaciju Sarajevo. Završio je postdiplomski studij na Univerzitetu u Tuzli.

 

 

Na sjednici NNV_a Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, održanoj 06.03.2008. usvojen je Izvještaj Komisije o ocjeni magistarskog rada kandidata Naima Salkić, dipl. defektologa-surdoaudiologa, pod naslovom “Gluhi između oralizma i znakovnog jezika”.

Nakon pregleda, Komisija za ocjenu magistarskog rada, NNV_u je podnijela pozitivan izvještaj o magistarskom radu, te je istaknuto da saznanja dobivena ovim istraživanjem, mogu biti od velike koristi stručnjacima koji se bave edukacijom i rehabilitacijom gluhih osoba u formiranju novih strategija edukacije, a naročito oralno-glasovne rehabilitacije i nakon završetka školovanja gluhe populacije, kroz kurseve, seminare i sl. Također, ovo istraživanje može poslužiti kao podstrek za dalja znanstvena istraživanja stavova, i uopće odnosa gluhe populacije prema strategiji učenja i preferiranju ponuđenih sistema komunikacije u edukaciji.

Naim Salkić će javno braniti magistarski rad 21.03.2008. u anfiteatru Medicinskog fakulteta u 16 sati.